Kriptovalute su tijekom posljednjih deset godina doživile iznimnu ekspanziju te dosegnule veliku popularnost među investitorima. Iako se radi o iznimno volatilnom i špekulativnom tržištu koje samo po sebi spada pod visokorizična ulaganja, posljednjih godina bilježi se stalan rast.
Važno je znati da i zarada ostvarena prodajom kriptovaluta podliježe oporezivanju i nije izuzeta od toga. Posebno na tu temu, izjasnila se i Porezna uprava Republike Hrvatske u svojem mišljenju od dana 19.03.2018. godine, gdje je detaljno iznesen pregled najvažnijih informacija i odgovora na pitanja s kojima se susreću trgovci kriptovalutama.
Stoga, kako biste izgbjegli potencijalne „čestitke“ od hrvatske Porezne uprave, u nastavku vam iznosimo najvažnije informacije koje morate znati u pogledu oporezivanja kriptovaluta u 2022. godini.
Porez na Kriptovalute u Hrvatskoj u 2023
Sud EU je u svojoj odluci broj C-264/14 od dana 22. listopada 2015. godine zauzeo stav da prodaja kriptovalute predstavlja financijsku transakciju, a zarada koja se ostvari prodajom kriptovaluta predstavlja dohodak ostvaren prodajom virtualne valute koja je „ekvivalent instrumentima tržišta novca“. Je li stajalište da je kriptovaluta ekvivalent instrumentu tržišta novca pravno ispravan (obzirom kriptovaluta nije instrument tržišta novca) te da li takvo izjednačavanje kriptovalute s instrumentom tržišta novca (iako to nije) predstavlja zabranjenu pravnu analogiju, pitanje je na koje bi odgovor trebali dati pravni stručnjaci i daljnja sudska praksa.
Međutim, prema trenutnom stajalištu i praksi, zarada ostvarena na taj način u 2022. godini svakako predstavlja oporezivi dohodak te je podložna oporezivanju, a o čemu više u nastavku.
Oporezivanje kroz porez na dohodak
Promatrana kao oporezivi dohodak, zarada ostvarena prodajom kriptovalute u Republici Hrvatskoj se oporezuje na temelju Zakona o porezu na dohodak (Narodne Novine broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, dalje u tekstu: „Zakon“). Obzirom zarada predstavlja razliku između nabavne cijene (cijene po kojoj je kriptovaluta kupljena) i prodajne cijene (cijena po kojoj je kriptovaluta prodana), zarada ostvarena prodajom kriptovalute spada pod definiciju kapitalnog dobitka.
Porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka
Prema članku 67. Zakona, dohodak po osnovi kapitalnog dobitka je razlika između ugovorene prodajne cijene i nabavne vrijednosti, a oporezivanju podliježu sva „otuđenja“ odnosno primici od prodaje, zamjene, darovanja i drugog prijenosa financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda. Dakle, svaki puta kada prodate kriptovalutu, zamijenite ju za fiat valutu, darujete ju ili prenesete drugoj osobi, takva transakcija bi trebala biti evidentirana radi obračuna poreza na dohodak.
Svakako, važno je istaknuti da se kapitalni dobici oporezuju ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje.
Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala regulirano je člankom 70. Zakona. Tamo je propisano da je porezni obveznik (dakle vi kao prodavatelj) dužan sam obračunati, obustaviti i do zadnjeg dana u mjesecu veljači tekuće godine uplatiti porez na dohodak ostvaren u prethodnoj godini. Važno je napomenuti da se porez na dohodak umanjuje za kapitalne gubitke.
Na iznos dohotka kojeg izračunate, uplaćujete porez na dohodak po stopi koja u 2022. godini iznosi 10% iznosa vaše zarade (razlike nabavne cijene kriptovalute i cijene po kojoj ste prodali). Tu naravno nije kraj, jer se na taj porez dodatno obračunava i prirez, odnosno „gradski“ porez, a kojeg svaki grad utvrđuje sam za sebe.
Tako primjerice, u Zagrebu ćete obračunati prirez po stopi od 18%, u Jastrebarskom 9%, u Osijeku 13%, a u Puli 7,5%. Više podataka o stopama prireza možete pronaći ovdje: Stope prireza 2022.
Stoga, prije nego se upustite u trgovanje kriptovalutama, morate znati da će vas to „koštati“ između 10% i 28% poreza na iznos transakcije, ovisno u kojem gradu ste prijavili prebivalište.
Što ovdje trebate znati:
- Plaćeni porez smatrat će se konačnim, odnosno neće se uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak;
- Po toj osnovi nećete morati podnijeti godišnju poreznu prijavu;
- Nećete moći ostvariti povrat niti veću razliku za uplatu;
- Ostvarene dohotke od kapitala (prodaja kriptovalute) morate sami obračunati, što je svakako bolje nego da to Porezna uprava radi umjesto vas.
Također, važno je znati da kao porezni obveznik, vi kao kripto trader morate voditi evidenciju o svakoj kupljenoj i prodanoj financijskoj imovini – odnosno kriptovaluti i to prema metodi uzastopnih cijena ili FIFO metodi.
Kada se ne plaća porez na dohodak od Bitcoina?
Evo kako Zakon propisuje kada se dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje:
- ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji (djeca, uzdržavani članovi obitelji);
- ako je otuđenje izvršeno između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka (podjela imovine);
- nasljeđivanjem financijske imovine; te
- ako je financijska imovina (iliti kriptovaluta) otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.
Gore navedeno znači da zakonito možete izjeći plaćanje poreza na dohodak ako prodajete članovima obitelji, u sklopu razvoda, ili ako kupljenu kriptovalutu držite barem 2 godine.
Dakle, ako stečenu kriptovalutu prodate unutar 2 godine od kada ste ju stekli, onda morate obračunati porez. Ako ju prodate nakon 2 godine od kada ste ju stekli, onda ne morate obračunati porez na dohodak. Zato je važno dokumentirati datum kupnje i prodaje.
Iako je svaka porezna olakšica primamljiva, upitno je do koje mjere je takvo oslobođenje zaista olakšica za kripto-tradere. Svima nam je poznata brza i svakodnevna promjenjivost vrijednosti i volatilnost tržišta kriptovaluta te da se razdoblje od 2 godine u kripto svijetu može činiti kao vječnost. Međutim, ako imate hrabrosti držati kriptovalutu u walletu 2 godine i čekati veliki dobitak u budućnosti, takvo čekanje i rizik bi vam se mogao isplatiti.
Kako prijaviti porez na dohodak?
Prijavu poreza na dohodak koji ste ostvarili trgovanjem bitcoinima, morate izvršiti sami.
Vaše izvješće o ostvarenim dohocima nastalim trgovanjem kriptovalutama trebate dostaviti Poreznoj upravi putem JOPPD obrasca. Dostavit ćete ga u ispostavu Porezne uprave prema vašem prijavljenom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Pri tome, svakako pazite na rok, jer JOPPD obrazac morate dostaviti najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, a kao dan i oznaka izvješća morate navesti dan 31. prosinca prethodne godine. Tako primjerice, ako prijavljujete dohotke ostvarene u 2022. godini, JOPPD obrazac morate ispuniti i predati Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2023. godine, a kao datum izvještaja ćete staviti 31. prosinca 2022. godine. U JOPPD obrascz trebate iskazati vaše ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su vam naplaćeni.
Ako ostvarujete dohodak od kapitala izravno iz inozemstva, prema članku 87. Zakona dužni ste na obrascu RPO podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak. Sve obrasce Porezne uprave možete naći na sljedećoj stranici: https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/default.aspx
Što ako se vrši zamjena za drugu kriptovalutu?
Ako svoju kriptovalutu mijenjate za drugu, važno je znati da se tada ne obračunava porez na dohodak.
Naime, člankom 67. stavkom 4. točki 2. Zakona, propisana je iznimka da se oporezivim otuđenjem ne smatra zamjena financijskih instrumenata drugim pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.
U smislu kriptovaluta, ako mijenjate npr. XRP za Dogecoin bez kakve popratne isplate u fiat valuti, tada nećete morati obračunavati dohodak.
Zaključno svemu navedenom, porez na dohodak morate obračunavati samo u slučaju kada kriptovalutu „mijenjate“ odnosno prodajete na način da kao protučinidbu dobivate fiat valutu (kn, eur, usd itd.), odnosno službenu valutu koju izdaje i kontrolira centralna nacionalna banka odnosno za koju ta banka vodi službeni tečaj (u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka).
Što ako izgubite lozinku?
Ako vam dogodi da izgubite lozinku i ključeve koji su potrebni radi pristupa walletu, pa time izgubite vaše kriptovalute na način da ne možete povratiti uloženo, Porezna uprava može na vaš prijedlog utvrditi kao kapitalni gubitak. Ako se to dogodi, vaš oporezivi iznos dohotka od kapitala će se umanjiti za ostvareni kapitalni gubitak.
Ovo je još jedan razlog zašto evidentirati svaku transakciju.
Kako se izračunava vrijednost kriptovalute u trenutku kupnje?
Kako biste mogli valjano prijaviti porez na dohodak od kriptovalute, preporuka je da uredno dokumentirate svaku kripto transakciju. Dakle, svaki put kada mijenjate kriptovalutu za fiat valutu, obavezno sačuvajte potvrdu od online platforme ili mijenjačnice posredstvom koje ste izvršili transakciju. Bez pokrića u dokumentima, imat ćete poteškoća s dokazivanjem činjenica koje su bitne za oporezivanje.
U tom dokumentu, trebala bi biti istanuta vrijednost transakcije kao i primjenjivi tečaj po kojem je transakcija utvrđena, uključujući i troškove transakcije (npr. naknada za transakciju koju vam napati kripto mjenjačnica).
Ako se pak dogodi da sačuvana dokumentacija nije dovoljna, Porezna uprava vam može utvrditi vrijednost prema prosječnoj vrijednosti određene kriptovalute na tržištu u vrijeme transakcije.
Kako dokazati tijek novca ako se kriptovaluta stječe direktno od fizičke osobe?
Ako kupujete kriptovalutu od fizičke osobe ili ako prodajete kriptovalutu izravno fizičkoj osobi, svakako biste trebali sastaviti pisani ugovor o kupoprodaji ili kakav sličan dokument koji dokazuje da je sklopljen ugovor o kupoprodaji.
Upravo taj dokument bi trebao biti dokaz tijeka novca i trenutka nastanka porezne obveze. Ugovor bi i prema preporukama Porezne uprave svakako trebao minimalno sadržavati osobne podatke ugovornih strana, predmet kupoprodaje (kriptovaluta), količina, cijena, način plaćanja i svakako datum sklapanja ugovora i izvršenja prijenosa kriptovalute.
Kakav je porezni tretman „rudarenja“ i sličnih aktivnost?
Ako se bavite rudarenjem kriptovaluta, tu trebate razlikovati iznosa kriptovalute koji dobijete kao nagradu za rudarenje, od daljnjeg raspolaganja i trgovanja tom kriptovalutom. Dakle, ako primate nagradu za rudarenje u smislu protučinidbe za vaš rad, takav primitak bi se tretirao kao tzv. drugi dohodak (članak 39. Zakona). To znači da primitkom kriptovalute kao protučinidbu izlazite iz sfere poreza na dohodak od kapitala, i ulazite u sferu drugog dohotka gdje se porez obračunava po značajno većim stopama.
S druge strane, ako se redovito bavite rudarenjem i redovito primate takvu vrstu nagrade, Porezna uprava bi takvu aktivnost mogla tretirati kao trajno obavljanje samostalne djelatnosti, a u tom slučaju vam je preporučljivo registrirati i prijaviti tu djelatnost i osnovati trgovačko društvo (d.o.o, j.d.o.o. i dr.) ili obrt te obračunavati poreze po pravilima primjenjivim za obavljanje samostalne djelatnosti.
Isto pravilo koje smo opisali za rudarenje, primjenjivo je na jedak način i na sve druge aktivnosti u kojima kao protučinidbu za vaš nekakav rad ili uslugu dobivate kriptovalutu, kao naprimjer oglašavanje, promocija ili izvršavanje neke druge radnje. Dakle, kada god primate kriptovalutu kao portučinidbu/naknadu/nagradu, uvijek hodate između drugog dohotka i obveze registriranja samostalne djelatnosti.
Međutim, kada kriptovalute koje ste dobili kao nagradu koristite dalje radi trgovanja, zarada koju ostvarite tom transakcijom ponovno će imati tretman dohotka od kapitala.
Što ako vam je netko darovao kriptovalutu?
Pod darovanjem, podrazumijeva se transakcija u kojoj vam netko u vlasništvo preda kriptovalutu, a ne dobije nikakvu protučinidbu za taj prijenos iliti obavi ga „besplatno“.
Bez obzira što se radi o besplatnoj transakciji, svakako biste trebali i takvu transakciju dokumentirati odnosno sastaviti ugovor o darovanju gdje biste utvrdili sve relevantne činjenice. Ako biste odlučili dalje prodati kriptovalutu koja vam je darovana, a unutar 2 godine od kada vam je darovana, zarada ostvarena tom prodajom bi predstavljala oporezivi dohodak od kapitala.
Ali, jednako kao što smo gore navodili, ako ju prodate nakon 2 godine od darovanja, nećete morati obračunavati porez na dohodak od prodaje kriptovaluta.
Ono što trebate znati da i u ovom slučaju, porez na dohodak od kapitala će se obračunavati na razliku između nabavne i prodajne cijene, ali će nabavna cijena prema članku 67. stavku 9. Zakona, biti nabavna cijena po kojoj je osoba koja vam je darovala kriptovalutu ju stekla. Dakle, kao nabavna vrijednost neće se uzeti vrijednost u trenutku darovanja, već ona vrijednost po kojoj je izvorno stečena.
Svakako, kako biste mogli što kvalitetnije ispuniti poreznu prijavu, preporuka je da u ugovoru o darovanju utvrdite i vrijednost darovanja, odnosno vrijednost kriptovalute koju je imala kada ju je darovatelj stekao. Naravno, ne zaboravite navesti i datume prvog stjecanja i datum kada se izvršava darovanje kriptovalute.
